„Želimo s ovog mjesta upozoriti na propust Vlade, Ministarstva financija i ministra Zdravka Marića u osiguranju transparentnosti općina, gradova i županija, zato se nismo slučajno okupili danas ovdje“, istakla je na konferenciji za medije 16. siječnja ispred Ministarstva financija potpredsjednica Nove ljevice i zastupnica u Saboru Rada Borić.

Krajem prošle godine Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisujući da „općina, grad i županija dužne su javno objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava na svojim mrežnim stranicama tako da te informacije budu lako dostupne i pretražive“, i to „u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna te uputa i drugih akata ministarstva nadležnog za financije“.

Istovremeno HDZ-ova većina u Saboru nije donijela izmjene i dopune Zakona o proračunu ili takve izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – kako bi uredno započela provedba transparentnosti općina, gradova i županija.

Sada je transparentnost općina, gradova i županija u rukama ministra financija, no uputa ministra još nema, i svakako su te upute slabije rješenje od zakonskog reguliranja transparentnosti općina, gradova i županija. HDZ-ova većina u Saboru očito nije ni imala volju – da transparentnost općina, gradova i županija osigura zakonom, niti je transparentnost u HDZ-u ikada u zadnjih 30 godina bila prioritet, zaključila je Borić i naglasila da se može „reći da radara za borbu protiv korupcije – u HDZ-u nema, a ako se na njega kojim slučajem i pozivaju, sigurno je pokvaren i kasni u radu 30-tak godina“ naglasila je Borić.

21 od 128 gradova odlučilo se za „100 posto transparentni proračun“

 „Kada nema zakona, onda se moramo osloniti na dobru volju – koja spašava ono što se spasiti da“, naglasio je član Izvršnog odbora Nove ljevice Dimitrije Birač.

Ta se dobra volja građana posebno vidjela nakon nedavnog potresa na Baniji, kada su volonteri pohitali prije državnih službi – u pomoć svojim sugrađanima u nevolji.

„Što se tiče Nove ljevice, naši članovi pomažu osobno na terenu, kao i trajnim izdvajanjem 5 posto svih prihoda stranke za stradale u potresu“, rekao je Birač.

„U pogledu transparentnosti gradova što smo putem projekta ‘100 posto transparentni proračun’ pokrenuli sredinom studenog 2020. – želimo istaknuti da je do sada 21 od 128 gradova odlučilo osigurati pristup informaciji koju smo tražili, a tražili smo izvatke (izvode) prometa na računu gradova, na kojima je vidljiv promet – dakle sve novčane transakcije u svakom pojedinom gradu u 2019. godini. Informacije koje smo od tih 21 gradova dobili pregledat ćemo i javno objaviti do 31.3. ove godine, a preostalih 107 gradova izložili smo žalbenom postupku pri Povjereniku za informiranje, pa vjerujemo da će se do 31.3. još povećati broj gradova koji su svojim građanima spremni osigurati 100 posto transparentnost svojih financija i prije ovogodišnjih lokalnih izbora“, izjavio je Birač.

Volontere se s najviših državnih instanci optuživalo za nerede i nepotreban rad, umjesto da im se zahvali za trud

Mauro Sirotnjak, član Nadzornog odbora Nove ljevice, arhitekt i član terenske grupe za statičku procjenu objekata stradalih u potresima, naglasio je da su stručnjaci opet, kao i nakon potresa u Zagrebu, nastupili po vlastitoj inicijativi i u vlastitoj organizaciji i suočili se s kroničnim nedostatkom koordinacije od strane državnih institucija.

Kao i ostali volonteri na terenu, građevinski i arhitektonski stručnjaci započeli su rad i još rade bez jasnog plana iz državnog vrha kako će se njihov rad vrednovati i biti usmjeren u daljnjoj obnovi.

„Volontere se k tome s najviših državnih instanci optuživalo za nerede i nepotreban rad, umjesto da im se zahvali za rad i trud u vrijeme kada je država još ‘spavala’ – sve kako bi se uzaludno pokušao spasiti obraz neučinkovitih državnih institucija“, naglasio je Sirotnjak.

Fiktivna transparentnost i brzina kojom je Vlada HDZ-a objavila podatke o tvrtkama, izvođačima i projektantima koji su radili na obnovi nakon rata, još je jedan pokušaj da se odgovornost sa tadašnje Vlade HDZ-a prebaci na druge, a zanimljivo će biti vidjeti kojim su se tehničkim propisima vodili projekti za koje su odgovorne državne institucije. Andrija Mohorovičić (r. 1857.) svoja je saznanja o potresima utvrdio upravo na području Pokuplja za potresa 1909. godine je te dao jasne preporuke kako treba graditi na takvom području, a vlade HDZ-a se 100 godina nakon toga i dalje smatraju pametnijima od struke, dovodeći živote u Hrvatskoj u ugrozu, čak i do smrti kao što smo posvjedočili, kaže Sirotnjak.

Umjesto neučinkovitog i sporog djelovanja države – potrebne su njene brze i konkretne mjere, uključivanje svih volontera i stručnjaka te javna i otvorena rasprava sa stručnim udrugama i lokalnim zajednicama o modelu kvalitetne obnove, bolje rečeno revitalizacije, koja će biti vođena društvenom, ekonomskom i prostornom pravdom za sve ljude koji žive na pogođenom području, zaključio je Sirotnjak.

Hrvatska po stanju u pravosuđu bolja jedino od – Venezuele

Predsjednica Nove ljevice Ivana Kekin osvrnula se „na još jednu iluziju koju nam HDZ želi prodati, a to je da su samo oni državotvorna stranka. Osim što državu ne tvore stranke, time iz HDZ-a ponižavaju sve druge građane koji nemaju člansku iskaznicu HDZ-a. Po svemu navedenom, HDZ bi možda trebali nazvati državo-kvarnom strankom – država koju su napravili u prevelikoj je mjeri servis HDZ-a, a ne servis svih građana Hrvatske“.

Iz takve, klijentelističke i korumpirane države se bježi, ona gubi svoje stanovništvo u skladu sa istraživanjima da ljudi više bježe zbog korupcije, nego zbog ekonomskih razloga.

Dodatno je lice takve države nedavno pokazao premijer Plenković kada ističe da je (nasuprot mišljenjima najboljih pravnih stručnjaka da se zastara računa od trenutka kad je nastupila posljedica) – nastupila zastara za kriminal u obnovi nakon rata, čime se kao premijer doveo u nedopuštenu poziciju pritisaka na pravosudne organe koji su jedni, a ne premijer, nadležni za utvrđivanje je li nastupila zastara. Sličnu je, nedopustivu poruku sa samog vrha sudbene vlasti iznio i v.d. predsjednika Visokog kaznenog suda Ivan Turudić, istakla je Kekin.

Stoga ne treba čuditi da je prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019. Svjetskog gospodarskog foruma hrvatsko pravosuđe rangirano na 139. mjesto među 140. zemalja, a gora od Hrvatske po tom izvješću, samo je Venezuela.