Nasilje je pandemija. Ne poznaje granice, ni rasu, ni vjeru, ni klasne razlike. Za sigurno cjepivo protiv njega ne natječu se ni laboratoriji ni države. Lavina prijava protiv seksualnog zlostavljanja koju su sada pokrenule žene – počela je borbom njihovih prethodnica, u tišini, uz podršku žena iz ženskih udruga, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i inicijativa kao što je bila #spasi me ili kampanja Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama ili Noćni marš.

Inicijativa ‘Nisam tražila’ prešla je granice – glumice su sada prve progovorile javno prijavljujući seksualno nasilje, uznemiravanje i silovanje i sad je sve žene nemoguće zaustaviti.

Jer su žene odlučile da je dosta. Da se valja suprotstaviti. Čak i kad nasilnici u ladici drže pištolj, kao što ga je držao Damir Škaro, predsjednik Autokluba Siget, brončani boksački olimpijac i bivši HDZ-ov saborski zastupnik. Njegovi zaposlenici dobro su znali kakvu moć ima, kada predsjednica Republike dolazi na proslavu obljetnice udruge kojoj je bio na čelu.

Suđenje Škori je zatvoreno za javnost, jer je tako tražila tužiteljica s obzirom na to da se radi o kaznenim djelima silovanja i spolnog uznemiravanja. Odvjetnik je tražio da žrtva ponovo svjedoči. Retraumatizacija žrtava nije važna. Škaro je ”zakon i sud”, kako navodi jedan svjedok, a znamo kako sudovi poštuju zakon i sud jednog hadezeovca.

Koncem prošle godine pak Općinsko državno odvjetništvo odbacilo je prijave za spolno uznemiravanje koje je protiv Bernarda Jakelića, bivšeg zamjenika glavnog direktora HUP-a, podnijelo 17 zaposlenica HUP-a, među kojima su bile i neke bivše djelatnice.

U rješenju o odbacivanju kaznene prijave navodi se kako postoji okolnost koja isključuje kazneni progon – da niti jedna od žrtava nije podnijela prijedlog za kazneni progon u zakonskom roku od tri mjeseca od dana saznanja za kazneno djelo i počinitelja. Odnosno, tužiteljstvo ne tvrdi da tog zlostavljanja nije bilo, dapače, čak navodi da iz iskaza žena proizlazi da ima elemenata kaznenog djela.

Dok se o zaposlenicama govorilo da su se urotile, osnovale zločinačku organizaciju da preuzmu HUP, obraz se HUP-a spašavao s ”nismo znali”, a Jakelić je dobio časni sporazumni raskid radnog odnosa i 900.000 kuna otpremnine. Ništa od odgovornosti uprave, ništa od javnog sramoćenja, nečasnog otpusta. Ništa – kao primjer ostalim seksualnim predatorima. Ništa od nulte tolerancije na nasilje.

Članak 3. Ustava kao jednu od temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske propisuje ravnopravnost spolova, člankom 22. jamči se nepovredivost slobode i osobnosti, člankom 23. zabranjuje se bilo koji oblik zlostavljanja, člankom 26. jamči se jednakost pred sudovima i drugim tijelima s javnim ovlastima, te se člankom 35. propisuje zaštita dostojanstva.

Svakim danom raste broj prijava za seksualno nasilje na fakultetima. Akademija dramske umjetnosti tako broji 27 prijava, od kojih je osam neanonimnih, a tri su prijaviteljice pristale sudjelovati u istražnim postupcima nadležnih tijela. Slučajevi su prijavljeni Državnom odvjetništvu. Isti će postupak, neovisno o Akademiji, pokrenuti i zagrebačka policija.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je istaknula kako je na razini države, zahvaljujući regionalnom pokretu Nisam tražila, ovih dana utvrđeno više od 30 prijava za spolno uznemiravanje. Prijave dolaze s nekoliko fakulteta u Zagrebu, ali i Rijeke, s Filozofskog, Veterinarskog, Likovne akademije, Rudarsko-geološkog fakulteta, ali i s Hrvatske radiotelevizije i Muzeja suvremene umjetnosti, čak i od saborske zastupnice.

Četiri policijske službenice prijavile su svoga nadređenoga. Dobio je otkaz. No, zabrinjava i podrška koju je dobio, jer dakako ženama se ne vjeruje.

Zabrinjava što i odgovorni u institucijama, kao što je to HTV, ne razumiju da Povjerenstvo za zaštitu dostojanstva radnika, čijeg čelnika bira uprava – nije sigurno mjesto za žrtvu. Kao da su  čelnici javne televizije bili upoznati s optužbama na račun ravnatelja jedinice Poslovanja, no odlučili su ih ignorirati ili svesti na privatni sukob dviju strana i ne žele osnovati neovisno povjerenstvo koje bi prikupljalo anonimne prijave i bavilo se istragama spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Na HTV-u se “brane” da “osnivanje neovisnih povjerenstava u slučajevima prijava za uznemiravanje nije zakonski osnovano, s obzirom da HRT već niz godina ima na zakonu utemeljene mehanizme postupanja (Zakon o radu, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova, Opća pravila o radu i ponašanju, Pravilnih o radu, Pravilnik o postupku i mjerama zaštite dostojanstva zaposlenika/ca HRT-a, Kolektivni ugovor) povodom prijava za uznemiravanje, koji jamče anonimnost i tajnost postupanja svim osobama uključenima u postupak”.

Dodatno zabrinjava izjava s HRT-a – razvidno je po njima, da tema nije navodno seksualno uznemiravanje i borba za prava pojedinca protiv sustava – već plan da se sustavnim medijskim pritiskom smijeni ravnateljstvo nacionalne televizije kako poručuju s HRT-a.

Ono što je sada važno jest osigurati ‘sigurna mjesta’ – ljude koji će koristiti Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja koji je Vlada donijela 2018. – na fakultetima, u institucijama, poduzećima – kako bi  žene osjećale podršku da mogu prijaviti zlostavljače.

No, moraju također biti sigurne da ih se neće u procesu retraumatizirati, kao i da zakon neće imati zastaru za zlostavljanje ili umanjivati zlostavljanje – mimikriranjem  u neprimjereno ponašanje, da sudstvo neće pronalaziti ‘olakotne okolnosti’ za zlostavljače i  blagim sankcijama ohrabrivati buduće zlostavljače …

U preporukama za direktnu prijavu slučaja policija ističe kako svaka osoba može zatražiti da ju ispita osoba istog spola, a na ispitivanje sa sobom može povesti i osobu od povjerenja, uz uvjet da je ta osoba punoljetna. Bolje je ako takva osoba nije involvirana u postupke, recimo, da nije članica interne radne skupine za prijavu slučajeva na nekom fakultetu ili instituciji, ali nije isključeno da to bude ta osoba.

Isto tako, prijavitelji i prijaviteljice uz osobu od povjerenja mogu povesti i svojeg odvjetnika. Svim je prijaviteljicama i prijaviteljima, omogućena i stručna psihološka pomoć, ako ju žele.

Kada osoba pristupi prijavi, policija će od njih uzeti izjavu vezanu za okolnosti slučaja nakon čega će dobiti pisanu informaciju o pravima te popis ustanova gdje mogu dobiti potporu, ako to žele. Nakon toga policija će istraživati saznanja vezana uz konkretne situacije, a prijavitelje ili prijaviteljice će o svemu izvijestili službenim putem. Osim toga, ostavit će i broj službenog mobitela dežurne osobe na koju se svi potencijalni prijavitelji/prijaviteljice mogu javiti.

Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja

Vlada Republike Hrvatske na svojoj je 108. sjednici održanoj 26. srpnja 2018. godine, na prijedlog Ureda za ravnopravnost spolova donijela ažurirani Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.

Protokol je razvijen kako bi osigurao trenutnu, suosjećajnu, rodno i kulturalno osjetljivu sveobuhvatnu pomoć i potporu svih nadležnih institucija. Ciljevi Protokola su uvođenje standardiziranog postupka prema žrtvama seksualnog nasilja bez obzira na njihovu dob, mjesto u kojem im se nasilje dogodilo, spol i/ili druge osobne karakteristike.

Standardizirani postupak osigurava:

  • jedinstvenu praksu svih nadležnih tijela i institucija u Republici Hrvatskoj

  • pružanje kvalitetne, učinkovite prema žrtvi usmjerene pomoći i potpore

  • upoznavanje svih osoba iz državnih institucija, tijela i organizacija civilnog društva koje rade na  problemu seksualnog nasilja – s mogućnostima, pravima i obvezama svakog od relevantnih čimbenika u procesu prijave i procesuiranja nasilja te skrbi za žrtve seksualnog nasilja

  • dugoročni utjecaj na smanjenje seksualnog nasilja, očekujući povećanje vjerojatnosti njegove prijave, procesuiranja i osude počinitelja

  • ustanovljavanje sustavnih i učinkovitih mehanizama zaštite i pomoći žrtvama ovog kaznenog djela

  • osiguravanje pravovremene skrbi koja osigurava emocionalnu potporu i smanjuje rizik od daljnjeg razvoja traumatskih poremećaja žrtve

  • osiguravanje standardiziranog i odgovarajućeg prikupljanja dokumentacije, procesuiranja i osude počinitelja seksualnog nasilja

  • osiguravanje kvalitetne medicinske zaštite žrtvama seksualnog nasilja

  • omogućavanje korištenja interdisciplinarnog pristupa u pružanju pomoći žrtvi koristeći usluge institucionalnih i  izvaninstitucionalnih oblika skrbi za žrtve seksualnog nasilja na lokalnoj razini.

***

Kazneni zakon u glavi XVI. definira kaznena djela protiv spolne slobode, a u glavi XVII. definira kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz 2015. godine u hrvatsko zakonodavstvo su, između ostalog, prenesene odredbe Direktive 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP – te su uzeti u obzir i standardi i obveze sadržani u Istanbulskoj konvenciji.

Kazneni zakon propisuje katalog kaznenih djela kod kojih će se prema počinitelju primijeniti kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske iako je počinio djelo koje nije kažnjivo na teritoriju države u kojoj je ono počinjeno, a radi se o kaznenim djelima koja se prvenstveno odnose na spolno zlostavljanje djece. Sukladno Kaznenom zakonu uvjet za progon nisu prijave od strane žrtve kaznenog djela ili dostava informacija od strane države u kojoj je djelo počinjeno.

Protokol sadrži: a) obveze nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja i pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim seksualnom nasilju, b) oblike, način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja i pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim seksualnom nasilju i c) završne odredbe kojima se propisuju postupanja u skladu s aktivnostima ovog Protokola.

NAPOMENA: Ovo je upotpunjeni tekst, izrađen na temelju govora zastupnice Nove ljevice Rade Borić u Hrvatskom saboru 3.2.2021., a koji se može pogledati u nastavku.