Zastupnica Nove ljevice u Hrvatskom saboru Rada Borić upozorila je u svom saborskom izlaganju 2. srpnja na neodrživo stanje protugradne obrane u Hrvatskoj koju Državni hidrometeorološki zavod uz podršku Ministarstva poljoprivrede već skoro 20 godina sustavno zapušta, opstruira i uništava.

Nedavna tuča je zorno pokazala koliko je to pogrešno, opasno i štetno: kada se 25. lipnja 2021. na područje Požeško-slavonske županije sručila tuča – nastale su katastrofalne posljedice.

Zrna tuče bila su veličine oraha pa sve do veličine teniske loptice, a od uspostave sustava obrane od tuče 1971. godine – u Hrvatskoj takva tuča nije zabilježena.

Samo na području općine Jakšić šteta je procijenjena na 51 milijun kuna, a za Požegu, Pleternicu, Kutjevo i Kaptol štete se još procjenjuju, no za pretpostaviti je da će iznositi oko 300 milijuna kn, što je na razini ukupne prosječne godišnje štete od tuče za cijeli teritorij Republike Hrvatske.

Zakon o sustavu obrane od tuče (NN 53/01) je na snazi, međutim, Državni hidrometeorološki zavod, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, za ovu godinu nema predviđena sredstva za provođenje „operativnog programa obrane od tuče“. Naprotiv, za ovu godinu planirano je 5.580.000 kn za uklanjanje lansirnih rampi s terena, za uništavanje raketa i uništenje meteorološke otopine za prizemne generatore.

Naime, početkom ove godine Ministarstvo poljoprivrede ukinulo je obranu od tuče u Republici Hrvatskoj iako važeći Zakon o sustavu obrane od tuče (članak 4., stavak 2.) kaže: „Odluku o prestanku operativnog djelovanja obrane od tuče donosi Hrvatski sabor“.

Stoga Ministarstvo poljoprivrede snosi punu odgovornost ne samo za stanje sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj nego i za nastalu štetu i ostale štete od tuče kojih će biti do kraja ovogodišnje sezone obrane od tuče.

Članak 14. Zakona o sustavu obrane od tuče propisuje da „nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva“, no od stupanja na snagu toga Zakona (2001. godine) Ministarstvo poljoprivrede nije niti jedanput provelo nadzor, a unazad tri godine je i aktivno uključeno u opstrukciju i devastaciju sustava.

Odavno je dokazano da je obrana od tuče učinkovita i isplativa, ekološki neškodljiva djelatnost.

Obrana od tuče smanjuje broj dana s tučom, a smanjuje i veličinu zrna leda. Time su znatno umanjene štete u poljoprivredi, šumarstvu, na objektima i ostaloj pokretnoj i nepokretnoj imovini. U okruženju Republike Hrvatske obrana od tuče provodi se u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Italiji. U svim ovim zemljama obrana od tuče se širi i modernizira.

Od država članica EU obranu od tuče provode i Bugarska, Francuska, Nizozemska, Grčka, Njemačka, Rumunjska i Španjolska.

U Europi obrana od tuče provodi se u još osam država koje nisu članice EU, među njima je i Švicarska.

Obrana od tuče provodi se i u Aziji, Africi, Južnoj i Sjevernoj Americi. Obrana od tuče provodi se svugdje gdje tuča nanosi štetu, a nedavna tuča na području Požeško-slavonske županije pokazala nam je posljedice izostanka obrane od tuče.

Obrana od tuče „od interesa je za Republiku Hrvatsku i provodi se na branjenom području“ (članak 2. stavak 1. Zakona o sustavu obrane od tuče).

Sustav obrane od tuče izgrađen je samodoprinosom poljoprivrednika s područja međurječja Save i Drave.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu obrane od tuče (NN 18/90) Državni hidrometeorološki zavod dobio je na „upravljanje i korištenje“  nekretnine i ostala sredstva sistema obrane od tuče s obavezom da „organizira i osigura djelovanje cjelokupnog sistema obrane od tuče“.

Operativne programe obrane od tuče financirale su županije s branjenog područja. Pravni sljednici, odnosno vlasnici imovine koja se koristi za provođenje obrane od tuče su županije na čijem se području provodi obrana od tuče.

Državni hidrometeorološki zavod nije ovlašten da dio sredstava, opreme i infrastrukture uništi, a drugi dio opreme i nekretnina prenamjeni po svom nahođenju.

Paralelno sa svojom sve aktivnijom ulogom u gašenju obrane od tuče, Ministarstvo poljoprivrede je od 2016. do 2020. osiguravateljskim kućama isplatilo 412.731.838,61 kuna kao potporu za osiguranje usjeva (70% iznosa police). Na taj iznos su poljoprivrednici dodali preostalih 30%, pa su tako osiguravatelji u tih pet godina ukupno po toj osnovi inkasirali 589.616.912,30 kn, no ima li Ministarstvo podatak o iznosu koji je isplaćen poljoprivrednicima kao naknada štete na temelju ovih polica osiguranja?

Govor zastupnice Nove ljevice u Hrvatskom saboru Rade Borić može se pogledati ovdje:

https://www.facebook.com/novaljevica.hr/videos/1026184034852491

Foto: Freepik