Nova ljevica od početka pandemije bolesti COVID 19 prati informacije i stavove renomiranih svjetskih stručnjaka i institucija, te ističe da su problemi u proizvodnji i distribuciji cjepiva očekivani i najavljeni.
Hrvatska Vlada i nadležne zdravstvene institucije ništa od toga nisu anticipirale, pa se plan i program procjepljivanja stanovništva pretvorio u političku, javnozdravstvenu, komunikacijsku i moralnu krizu s elementima skandala.
Činjenice govore sljedeće:
A) Zbog slijepe poslušnosti prema EU institucijama koje su zakazale u pregovorima s proizvođačima cjepiva, Hrvatska je postala jedna od najoštećenijih zemalja po količini cjepiva na 100 stanovnika, kao i po broju procjepljenih osoba. Još uvijek ne znamo hoće li se stanje poboljšati, kojim tempom i što točno Vlada radi da bi do toga došlo.
B) U toj situaciji došlo je do grabeža cjepiva za privilegirane, a procedura alokacije pokazala se korumpiranom, bez ikakvih posljedica za cijeli lanac odgovornih u Ministarstvu zdravstva, Kriznom stožeru i zdravstvenim institucijama.
C) Komunikacija i reakcija nadležnih institucija na krizu povjerenja u cjepivo AstraZenece u cijeloj EU potpuno je promašena i dovela je do dodatnog nepovjerenja u javno zdravstvo i program cijepljenja. Ministarstvo zdravstva nije jasno komuniciralo razloge odluke velikog broja zemalja da cjepivom AstraZenece ne cijepe starije od 65 godina, kao ni medijske objave o nuspojavama ovog cjepiva. Posljedice su zbunjenost, nepovjerenje i često odbijanje jedinog cjepiva na koje Hrvatska ozbiljno računa.
D) Hrvatska do danas nema precizan plan opskrbe cjepivima drugih proizvođača, koji bi možda mogli nadomjestiti deficit nastao neravnomjernom raspodjelom cjepiva unutar EU, ali i omogućiti relativnu slobodu izbora izmedju različitih cjepiva.
Nova ljevica stoga podržava i predlaže sljedeće inicijative:
1. U ime Republike Hrvatske podržati inicijativu za privremenom suspenzijom patentnog sistema za COVID 19 proizvode, dok Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ne procijeni da je opasnost od pandemije i kolateralne štete po ekonomiju minimalizirana. Ovakav su prijedlog Svjetskoj trgovinskoj organizaciji prve uputile Indija i Južna Afrika.
2. COVID 19 prati fenomen vakcinacijskog nacionalizma i geopolitičke utrke, što govori o slaboj posvećenosti EU-a i zemalja članica COVAX inicijativi, usmjerenoj na dostupnost i pravednu raspodjelu cjepiva za sve zemlje. Budući da su proizvodnja i nabavka cjepiva velikim dijelom financirane javnim budžetima EU zemalja, ovo nije samo javnozdravstveni problem, već ukazuje na deficit u demokratskoj proceduri u pregovorima s farmaceutskom industrijom.
Odgovor na to može biti zahtjev da svi ugovori s farmaceutskom industrijom budu potpuno transparentni. To uključuje podatke o razvoju cjepiva, rezultatima kliničkih ispitivanja, broju doza koje su zemlje dobile i kriterijima raspodjele, cijenama doze cjepiva, patentnim pravima proizvođača i njihovoj pravnoj odgovornosti u slučajevima neisporuke cjepiva, nedjelotvornosti i nuspojavama proizvoda.
Nijedna od kompanija uključena u EU program cijepljenja do ovog trenutka nije omogućila dijeljenje podataka s trećom stranom. Prema dostupnim podacima, Pfizer će to omogućiti 24 mjeseca nakon završetka kliničkih studija, dok je Moderna objavu podataka „na zahtjev“ najavila za vrijeme kada se ispitivanja dovrše. Podsjećamo da je planirano da “follow up” traje dvije godine, što nas dovodi do kraja 2022. godine.
3. Sva cjepiva na tržištu EU dobila su uvjetnu dozvolu za stavljanje u promet; u takvoj situaciji nezavisni stručnjaci/institucije trebaju monitorirati i evaluirati kvalitetu cjepiva, a javnost preko jedne platforme informirati o svim prikupljenim podacima. Izvještaji o izvršavanju zadataka farmakovigilancije (trajnog nadzora nad učincima lijeka) trebaju se predati, objaviti i obnavljati prema unaprijed određenim protokolima, a ne samo onda kada mediji razviju interes za određeni problem i/ili medijsku senzaciju.
4. Ministarstvo zdravstva i HALMED trebaju neovisno o EMA-i evaluirati podatke ruskih i kineskih proizvođača cjepiva pa ih, ovisno o nalazima, učiniti dostupnim hrvatskom javnom zdravstvu ili ih argumentirano odbaciti kao opciju u rješavanju ove krize. Nakon određenih nedostataka u početku kliničkih ispitivanja tih cjepiva i masovnog cijepljenja milijuna ljudi diljem svijeta, zasad nema znakova da su ona lošija od onih koja se proizvode na zapadu.
5. Svi cijepljeni na teritoriju RH trebali bi potpisati informirani pristanak, koji će sadržavati sve ključne podatke o cjepivu koje su primili, te upute za praćenje djelotvornosti i nuspojava. Takav postupak je standard za većinu dijagnostičkih i terapijskih procedura, a u ovom slučaju osigurava potpunu informiranost na općoj i individualnoj razini.
Nova ljevica nastavit će sa praćenjem ove zdravstvene krize putem svog Odbora za zdravstvo.
Za Odbor za zdravstvo Nove ljevice
Nataša Škaričić
FOTO: Davorin Višnjić/PIXSELL
