Saborska zastupnica Nove ljevice Rada Borić je 6. studenog u Saboru potvrdila da je HDZ na saborskom Odboru za zaštitu okoliša i prirode – 3 puta rušio točku dnevnoga reda o regionalnim centrima za gospodarenje otpadom (RCGO), unatoč golemom interesu javnosti. Vlada se poziva na cirkularnu ekonomiju, ali se ne izjašnjava o predstavkama građana oko projekata za gospodarenje otpadom. Za RCGO Babina gora stručna javnost još od 2006. godine upozorava da su hidrogeološka istraživanja na lokaciji Babina gora provedena u 3 navrata samo površinski (sa 3 bagera do 2 m dubine tla), da nije riješeno izdvajanje plina iz biootpada, da se ne zna koliko će pretovarne stanice za (pre)male količine otpada poskupiti projekt i cijenu za krajnje korisnike, itd. …
RCGO Babina gora, vrijedan 270 milijuna kuna (od čega 195 iz EU-fonda) projekt je za 7 gradova i 20-tak općina Karlovačke, Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije, a osim samog odlagališta otpada uključuje 4 pretovarne stanice, vodoopskrbu, pristupne ceste i elektroopskrbu.
Nakon 2 natječaja još nije izabran izvođač radova, a pristupna cesta je već napravljena pod nejasnim okolnostima.
Usporedivši ovaj slučaj s već „ozloglašenim“ slučajevima izgradnje RCGO Kaštijun i Marinšćina, Borić je naglasila da su građani već osvijestili navedene probleme i da kroz svoje udruge Građanska inicijativa Karlovac, Udruga građana Pravica i Potrošačica – društvo za zaštitu potrošačica i potrošača Hrvatske Vrbovsko i stručnjake koje su okupili – upozoravaju i na najveći nedostatak, da RCGO Babina Gora leži na ogromnim količinama pitke vode.
Nakon saborskog istupa zastupnice Borić, na novu inicijativu spomenutih udruga – nije trebalo dugo čekati.
Apel za uključivanje pitanja o gospodarenju otpadom u saborsku raspravu
Već 10. studenoga Građanska inicijativa Karlovac, Udruga građana Pravica i Društvo Potrošačica Vrbovsko obratili su se predsjedniku i potpredsjednicima Sabora i svim saborskim i pojedinim EU-zastupnicima, partnerskim udrugama i medijima Apelom za uključivanje pitanja o gospodarenju otpadom u raspravu o interpelaciji o radu Vlade u vezi s projektom vjetroelektrane Krš-Pađene.
U svom Apelu ističu da ne bi „iznenadilo ako bi ozbiljnija analiza pokazala da su štetne posljedice sadašnjeg postupanja s otpadom višestruko veće čak i od onih oko netransparentnog načina odlučivanja kod vjetroelektrana“.
U Karlovačkoj županiji godinama tražimo odgovor na pitanje zašto je za postupanje s otpadom odabran predloženi koncept i zbog čega se kao najbolja lokacija pokazala lokacija Babina gora, ali odgovore nismo primili, navode podnosioci Apela.
Ministar Ćorić ne odgovara, ne želi komunikaciju i ustraje na štetnom pristup
Ministar Ćorić, u čijoj je upravnoj (preko Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja – MINGOR) i financijskoj (preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – FZOEU) nadležnosti postupanje s otpadom – ne odgovara, ne želi komunikaciju i ustraje na štetnom pristupu donošenja odluka bez uključivanja zainteresiranih dionika i javnosti.
„Poštovane zastupnice i zastupnici, sigurni smo da nije potrebno biti stručnjak da se pokaže sva upitnost, pa čak i elementi korupcije oko projekta Babina gora. Primjeri su posvuda, pa kao što mi imamo Babinu Goru, Vi imate Lučino razdolje, Biljane Donje, Lećevicu, Piškornicu, Šagolje, Resnik …“, navode udruge, pozivajući zastupnike na akciju.
„Smatramo da je važno tražiti odgovore na pitanje zašto se, nakon vidljivih štetnih posljedica za lokalnu zajednicu na području izgrađenih centara na Marišćini i Kaštijunu nastavlja s promašenim konceptom postupanja s otpadom u Hrvatskoj. Teško se oteti dojmu da se radi o namjernom pogodovanju odabranim projektnim tvrtkama i uglavnom stranim izvođačima. Pri tome nije zanemariva niti vrlo čudna uloga Europske komisije, koja preko svojih institucija daje pokriće za štetu koju naknadno plaćaju građani.
Babina gora – ogledni primjer apsurdnosti sadašnjeg koncepta RCGO-va
Projekt RCGO Babina gora je ogledni primjer na kome se može pokazati sav apsurd sadašnjeg koncepta regionalnih i/ili županijskih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Čak i uz veliki blagoslov EU (preko JASPERS-a – partnerstva Europske komisije i banaka) taj projekt će u domaćoj i međunarodnoj stručnoj javnosti postati primjer projekta namjerne ili slučajne nestručnosti i pogodovanja odabranima, navodi se u Apelu.
Na kraju svog Apela podnositelju ističu da je potrebno:
- razmotriti osnovne primjedbe i dati primjereni odgovori na sporna pitanja
- preispitati kako je moguće da je ovako manjkav projekt dobio prolaznu ocjenu od nadležnih institucija, MINGOR-a, FZOEU, JASPERS-a?
- izvršiti korekciju natječajne dokumentacije glede odabranih tehnologija
- ponoviti postupak ocjene izvodljivosti i eksplicitno ocijeniti ukupne troškove za krajnjeg korisnika
- u svjetlu činjenica da se su istražni organi već bavili ovim projektom i utvrdili kršenje zakonskih procedura u postupku donošenja izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (članka 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji) – preispitati jesu li nadležne službe i osobe na pogrešan način upotrebljavale svoje ovlasti
- na osnovu prethodno navedenog, preispitati logičnost i potrebu odabrane lokacije za gradnju Regionalnog centra za gospodare otpadom na Babinoj Gori
- predložiti procedure da se ubuduće spriječe ovakve manjkavosti.
„Uz navedeno smatramo potrebnim istaknuti da je zbog ovakvog stanja s centrima za gospodarenje otpadom, a time i cjelokupnim sustavom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj potrebno što hitnije inicirati u Hrvatskom saboru analizu provođenja Strategije gospodarenja otpadom za razdoblje od 2005. do 2025. Ta Strategija rađena je davno prije ulaska Hrvatske u EU i u mnogim segmentima je odavno zastarjela (npr. u zadanim ciljevima za primarnu reciklažu i odvojeno prikupljanje otpada za 2020. svega 18 %, a za 2025. 25 %), pa i zbog toga treba što prije započeti izradu nove strategije prilagođene opredjeljenjima Europske unije za održivo „zeleno“ gospodarstvo i zaštitu okoliša.“
Na kraju Apela, kojeg u ime svojih udruga potpisuju Ana Smoljak, Žarko Kotur i Mile Sokolić, udruge pozivaju sve zastupnike da svojim autoritetom podrže reviziju projekt Babina gora kako bi otvorili prostor većoj transparentnosti i odgovornosti nadležnih službi te pokrenuli neophodnu reviziju sličnih projekta u drugim sredinama čija se izgradnja sprema po sličnom modelu.
U prilogu – prijedlog za reviziju projekta
