Vanjska i obrambena politika

Dajmo šansu miru
Demilitarizacija i miroljubiva koegzistencija

 

 

 

Stanje: Obrambena politika, kao i općenito sigurnosna politika u RH, uvelike počiva na militarizaciji. Mit o Domovinskom ratu predominantan je i u sigurnosnim politikama. One se uvijek grade iz perspektive tzv. nacionalne sigurnosti koja sigurnost gradi iz perspektive države, zaboravljajući da državu čine građani. Obrnut pristup pitanjima sigurnosti – kroz koncept ljudske sigurnosti – u potpunosti je marginaliziran. To je dovelo do toga da danas imamo nerazmjerno razvijene kapacitete pojedinih sigurnosnih područja. Civilna zaštita gotovo da i ne postoji, a posebno zabrinjava najnovija tendencija stavljanja pod sustav kontrole svih segmenata sigurnosnih institucija kroz sustav tzv. Domovinske sigurnosti.

 

Uz konceptualne probleme, sigurnosni sustav kronično boluje od manjka stručnih kadrova, kao i od manjka mehanizama koji bi one koji rade kvalitetnije i više adekvatno prepoznao, dao im da napreduju i nagradio. Nažalost, u sustavu još uvijek postoji napredovanje kroz političku podobnost kao i nagrađivanje zbog zasluga postignutih u Domovinskom ratu.

 

Konačno, svijest o potrebi zaštite ljudskih prava kao i kvalitetan neovisan nadzor nad sustavom, iznimno je slaba.

 

Također, sigurnosni sustav nije ispravno umrežen sa vanjsko-političkim inicijativama koje vidimo kao glavni mehanizam prevencije sukoba. Položaj RH u NATO-u je marginalan. RH nije imala zadnjih 20 godina niti jednu kvalitetnu inicijativu vezanu za sigurnosne politike na međunarodnom planu. Uloga RH u stvaranju EU vojske još je marginalnija.

 

Ciljevi: Mirotvorna politika, tolerancija i suradnja, antifašizam i vladavina prava i drugi temelji na kojima je EU izgrađena, najvažnije su vrijednosti i ciljevi vanjske politike za koju se zalaže Nova ljevica. Takva politika ne isključuje kritički stav prema EU institucijama zbog slabog demokratskog legitimiteta dijela europskih institucija ili nemogućnosti EU-a da osigura humana rješenja problema izbjeglica i migranata.

 

Antifašizam danas ne predstavlja samo borbu za nasljeđe i pravo na sjećanje, nego i aktivan otpor sveopćoj ustašizaciji društva na svim poljima.

 

Nova ljevica inzistirat će na povezivanju  sa svim sličnim strankama i grupacijama unutar Europe, koje su angažirane na obnovi lijevih ideja i sprečavanju dolaska manje ili više otvorenih fašista na vlast u europskim zemljama. S druge strane, povezivanjem sa sličnim strankama i grupacijama u regionalanom prostoru, aktivno će raditi na sanaciji posljedica djelovanja ovdašnjih nacionalizama i izgradnji mirovne politike.

 

Nova ljevica je za poticanje demokratizacije EU, u čemu Hrvatske treba igrati aktivnu ulogu, kao i u aktivnoj politici mira i suradnje u Jugoistočnoj Evropi, posebno u poticanju institucionalne, trgovačke i kulturne suradnje sa susjedima.

 

Nova ljevica zalaže se za otklanjanje svih elemenata militarističkog diskursa u politici i društvu.

 

U obrambenoj politici mir je i etički imperativ i primarni nacionalni interes. Međutim, s obzirom na recentne geopolitičke prilike, odnose među državama te otvorenim i prikrivenim savezima u našem širem okruženju gdje se sukobi ne mogu isključiti, kao ni terorističke prijetnje, kao realnost, obrambeno-sigurnosni sustav treba razvijati sukladno nacionalnim interesima, sigurnosnim procjenama i materijalnim mogućnostima.

 

Radi prijetećih prirodnih katastrofa, tehničkih nesreća i sličnog, potrebno je ojačati funkciju civilne zaštite.