Učinkovita i svima dostupna javna uprava
Učinkovitost prije svegaRasteretimo upravnu strukturu
Stanje: Javna uprava pati od dva ključna problema: prvi je evidentan višak ljudi, a drugi sama kvaliteta njihova rada, a oba proizlaze iz zapošljavanja brojnih stranačkih kadrova. Uprava je često netransparentna i otuđena od građana, osuđenih na nedostatak čak i osnovnih informacija koje su im egzistencijalno potrebne. Građani stoga osjećaju otuđenje od tog birokratskog aparata, što u njima izaziva opću apatiju i u konačnici apolitičnost.
Upravljanje javnim poslovima ne temelji se na strategijskom planiranju i nije zasnovano na analizama politika, dokazima, interna koordinacija politika je slaba i bez konzultacija sa širim društvom, s lošim upravljačkim kapacitetima i nedosljednom implementacijom politika i bez ex-post evaluacija.
Država je izrazito centralizirana, s neadekvatnom upravno-teritorijalnom organizacijom malih i razvlaštenih lokalnih jedinica te nerazvijene mjesne samouprave. Prisutan je lokalni prezidencijalizam s izrazito velikim ovlastima nesmjenjivih izvršnih čelnika, što ne odgovara duhu Ustava Republike Hrvatske.
Ciljevi: Maksimalna departizacija i digitalizacija javne uprave i programirano otpuštanje viškova zaposlenika. Uvođenje stalne elektroničke komunikacije s građanima i konzultativnih e-mail referenduma o bitnim temama. Dokidanje traženja i plaćanja u upravnim postupcima bilo kojeg dokumenta dostupnog u bazama podataka javne uprave. Poticanje participativnog odlučivanja stanovnika o najvažnijim razvojnim pitanjima općine, grada, regije i države. Temeljita izmjena izbornog zakona, koji mora ostati po proporcionalnom sustavu, uz ujednačavanje vrijednosti glasa građana po izbornim jedinicama uz dokidanje zastupnika iz dijaspore. Ukidanje županija i stvaranje logičnih i funkcionalnih regija, promjena i osnaživanje legislative koja će omogućiti lakšu smjenjivost izabranih čelnika te jačanje responsivnosti tijela javne vlasti putem modernih informatičkih tehnologija i razvijanjem podatkovne demokracije uz jačanje republikanizma i snažnu demokratizaciju koja bi povećala mogućnosti građana u odlučivanju, kao i javnost i odgovornost rada uprave od mjesnih do EU-razina.
Potrebno je produbiti vertikalnu diobu vlasti i distribuciju moći na subnacionalnu razinu kroz novu upravnu i teritorijalnu reorganizaciju zemlje temeljenu na urbanom sistemu i nodalno-funkcionalnoj organizaciji utemeljenoj na gravitirajućim područjima s urbanim centrima kao osloncima, okrupnjavanjem lokalnih jedinica uz povećanje njihovih funkcija.
Upravljanje javnim poslovima i vođenje sektorskih politika zasnivat će se na strategijskom planiranju, analizama politika, dokazima, uz koordinaciju i harmonizaciju javnih politika uz obvezne različite oblike društvenih rasprava i konzultacija.
Kapacitete za formuliranje politika treba jačati uključivanjem stručne i znanstvene zajednice, a implementaciju politika uz evaluacije podignuti na visoku razinu efektnosti i efikasnosti.
Informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT)
Pravo na korištenje Interneta ljudsko je pravo svakog člana društva.
Informacijsko komunikacijska tehnologija (IKT) još uvijek nije glavna pokretačka snaga u povezivanju i jačanju svih ekonomskih i drugih sektora društva. Ciljevi IKT industrije su poboljšati kvalitetu života, povećati zaposlenost, doprinijeti ekonomskom razvoju i omogućiti informatizaciju državne uprave.
Kako o razvoju IKT-a ovisi razvoj ekonomske infrastrukture, neophodno je uvođenje širokopojasnog i jednako dostupnog Interneta za sve, koji će ostati u javnom vlasništvu.
Nužno je e-obrazovanje, povećana upotreba sustava e-građana i e-poslovanja, proširenje mogućnosti bezgotovinskog plaćanja, korištenje e-usluga u svim sektorima ekonomije i provođenje ubrzane informatizacije javnog sektora, kao osnove za povećanu participativnu i direktnu demokraciju.