Solidarno i pravedno društvo

Društvo po mjeri čovjeka

 

Stanje: Hrvatsko je društvo duboko klasno podijeljeno. U privilegiranu skupinu pripadaju većinom oni koji su uvezani s HDZ-om (s kratkim diskontinuitetima vlada­jućom strankom u državi u posljednja tri desetljeća), dijelom braniteljskih udruga i Katoličkom crkvom, te u znatno manjoj mjeri pripadnici ostalih stranaka koje su sudjelovale u vlasti. Društvo kakvo danas u Hrvatskoj imamo, oblikovano je po mjeri navedenih privile­giranih skupina, a broj korisnika privilegija (klijenata vladajućih) nije zanemariv.

 

S druge strane su obespravljeni građani, umirovljenici bez privilegiranih mirovina, prekarni radnici (njih više od 22% u ukupnom broju zaposlenih koji imaju neredovite i nedovoljne prihode te su kreditno nesposobni) te nezaposleni, kao i (ne)zaštićeni najmoprimci.

 

U podređenom položaju, često su dvostruko diskriminirani pripadnici svih manjina (nacionalnih, rodnih, seksualnih …). Za razliku od privilegirane skupine, svi su drugi u takvoj situaciji da ne mogu riješiti niti temeljnu egzistenciju, a kamo li bilo što drugo.

Na valu sve prisutnijeg nezadovoljstva i teške socijalne situacije obespravljenih koji jasno vide da kraj njih živi privilegirana klasa – bujaju razne populističke stranke i pokreti – no također i iz zbog nedostajanja jasne i snažne lijeve političke alternative.

 

Ciljevi: Cilj Nove ljevice je dokidanje privilegirane klase povlaštenih putem revizije privatizacije, braniteljskih statusa i mirovina, Vatikanskih ugovora te donošenje ostalih mjera za postizanje opće socijalne sigurnosti. Nužno je vraćanje bezuvjetnog osnovnog zdravstvenog osiguranja za sve građane Republike Hrvatske koji u njoj imaju prebivalište. Nužna je izgradnja mreže državnih stanova koji će za razuman iznos na neodređeno vrijeme dati u najam građanima koji ne mogu riješiti stambeno pitanje uz poticanje razvoja stambenih zadruga, politika pune zaposlenosti koja podrazumijeva olakšice za zapošljavanje radnika i prijavu radnika na rad na neodređeno vrijeme; jačanje primarne javne zdravstvene zaštite, rješavanje nestašice medicinskog osoblja i medicinske opreme, poticanje proizvodnje lijekova, razvoj jedinstvenog informacijskog zdravstvenog sustava u zemlji; ukidanje drugog mirovinskog stupa te revizija i odvajanje povlaštenih mirovina u poseban državni fond; usklađivanje mirovina prema rastu plaća i potrošačkih cijena, uvođenje zajamčene minimalne mirovine, uvođenje nacionalne mirovine za osobe starije od 65 godina.

Pravosuđe
Opća slika, potkrijepljena brojnim primjerima reakcije pravosuđa na nezakonita pona­šanja, jasno ukazuje na istinsku obespravljenost “običnih” građana pred sudovima te na slabo ili nikakvo provođenje zakona nad privilegiranima, što vuče korijene iz ranih devedesetih i političke odluke da se iz pravosuđa uklone svi nepodobni kadrovi, i dovedu poslušni.

 

Problem odsustva vladavine prava vidi se u postupanju pravosuđa prema privilegiranima koji bolje prolaze na sudovima i onda kada su ulični i obiteljski zlostavljači, prometni prekršitelji i osumnjičenici za gospodarski kriminal, utaju poreza ili osumnjičenici za ratne zločine.

 

Pridodamo li tome činjenicu da se suci Ustavnog suda biraju izravnim političkim dogovorom u Saboru, dolazimo do poražavajuće stvarnosti u kojoj većina stanovništva nema efikasnu zaštitu države.

 

Pravni sustav ne ispunjava svoj osnovni zadatak čuvanja i provođenja pravde. Karakteriziraju ga dugotrajni sudski postupci, velik broj neriješenih sudskih predmeta, veliki troškovi i pravna neizvjesnost u procesu donošenja sudskih odluka. Ne­povje­renje članova društva u pravni sustav značajno utječe na sve aspekte funkcioniranja države.

 

Ciljevi Nove ljevice su reforma pravosuđa i stvaranje nezavisnog pravosudnog sustava te uspostavljanje vladavine prava, potpuna depolitizacija odnosno departizacija pravo­suđa, rješavanje zaostalih predmeta koji se po sudovima vuku godinama, a neki čak i desetljećima – pod vodstvom posebnog suda, koji bi radio samo na tim slučajevima. Nužno je otpuštanje neefikasnih i loših sudaca te potpuna depolitizacija izbora sudaca Ustavnog suda, koji bi prvo trebao biti raspušten pa iznova formiran.

 

Stvaranje djelotvornog pravosuđa i države čiji zakoni i njihova provedba čine izraz težnje k pravednosti, vitalan je interes Hrvatske. Radi ubrzanja i pojeftinjenja rada sudova, nužno je napuštanje papirnatih oblika komunikacije, digitalizacija administrativnog rada sudova, korištenje elektronske komunikacije sa strankama i odvjet­nicima te poticanja alternativnih načina rješavanja sporova.

 

Analiza rada sudova i sudaca, racionalizacija troškova, povezivanje elektronskih registara s neophodnim informacijama u sudskim postupcima, jačanje pravosudne inspekcije nad sudskom etikom i ponašanjem te redovita edukacija u pravosuđu dovela bi do smanjivanja trajanja sudskih postupaka, broja neriješenih predmeta, a ujednačavanje sudske prakse u primjeni zakona, osiguralo bi jednakost i pravnu sigurnost svim članovima društva.

 

Ovlasti DORH-a kao dijela istog sustava, potrebno je prenijeti na novu nezavisnu agenciju.

 

Neophodno je uvođenje i podupiranje institucija koje će iskorijeniti korupciju u pravosuđu i učiniti ga efikasnijim u zaštiti ljudskih prava. Sudska praksa treba biti vođena nultom tolerancijom spram korupcije i nasilja.

 

Zadatak pravosuđa je i promoviranje vrijednosti u čijoj obrani je nastao antifašizam, uključujući suzbijanje postojećeg i rastućeg nasilja u društvu prema ženama, pripadnicima manjina i politički motiviranog nasilja, uz poticanje otvorenosti prema “novim” ljudima, izbjeglicama i migrantima i njihove integracija u društvo.

Zdravlje za sve
Sadašnji zdravstveni sustav ne zadovoljava potrebe članova društva. Postojeće stanje posljedica je nedovoljnog ulaganja u zdravstvo, neorganiziranosti i dvojnosti javne i privatne primarne zdravstvene zaštite, nastale djelomičnom privatizacijom javnog sustava uvođenjem koncesija.

 

Nefunkcioniranje sustava karakterizira nestašica medicinskog osoblja i medicinske opreme, duge liste čekanja, veliki dospjeli dug, korupcija, usporena informatizacija kao i zanemarivanje prevencije bolesti i zdravstvenog odgoja stanovništva.

 

Jednakost u pristupu zdravstvenom sustavu za sve – temelj je demokratskog zdravstvenog sustava.

 

Nužno je povećanje ulaganja u javno zdravstvo, restrukturiranje dospjelog duga, jačanje primarne javne zdravstvene zaštite, rješavanje nestašice medicinskog osoblja i medicinske opreme, poticanje proizvodnje lijekova, razvoj jedinstvenog informa­cijskog zdravstvenog sustava u zemlji, unapređivanje zdravstvene pismenosti te poboljšanje komunikacijskih vještina zaposlenih u zdravstvenom sustavu.

 

Educiranjem javnosti i uključivanjem stanovnika u održavanje zdravlja, kao što je, primjerice, poticanje kretanja kao načina života i načina prevencije brojnih bolesti – ostvarit će se preduvjeti za kvalitetniji i zdraviji život u Hrvatskoj.

Pravedan i održiv mirovinski sustav
Dugoročno gomilanje javnog duga nastalog stalnim izdvajanjem četvrtine mirovinskih davanja mirovinskim fondovima u okviru drugog mirovinskog stupa  uz ogroman iznos povlaštenih mirovina, najveće su prepreke održivosti mirovinskog sustava, uz  nedovoljnu zaposlenost, niske plaće, rad na crno i neplaćanje doprinosa.

 

Činjenica da je preko polovice mirovina ispod linije siromaštva, ukazuje na važnost reforme mirovinskog sustava i njezin utjecaj na ekonomsku sudbinu svih članova društva.

 

Nužna je reforma sadašnjeg mirovinskog sustava u cilju uspostavljanja njegove održivosti, te ravnopravnosti, pravednosti i osiguranja socijalne sigurnosti sadašnjih i budućih umirovljenika.

 

Nova ljevica zalaže se za ukidanje Drugog mirovinskog stupa i prelazak osiguranika u Prvi stup, uz priznavanje 20% uplata doprinosa te isplatu razmjernog dodatka od 27% u trenutku umirovljenja i ukidanje državne stimulacije Trećem dobrovoljnom mirovinskom stupu od 15% godišnje (najviše do 750 kuna). Revizija, ukidanje nekih i odvajanje povlaštenih mirovina iz HZMO-a u poseban državni fond, predstavljaju važan dio mirovinske reforme.

 

Povećanje zaposlenosti, povećanje plaća, eliminacija rada na crno i obaveza naplate doprinosa dodatni su koraci dugoročnog rješenja.

 

Promjene usmjerene ka stabilizaciji i socijalnoj pravednosti mirovinskog sustava uključuju usklađivanje mirovina prema rastu plaća i potrošačkih cijena, uvođenje zajamčene minimalne mirovine, uvođenje nacionalne mirovine za osobe starije od 65 godina, izjednačavanje mirovina žena s mirovinama muškaraca, osiguranje prava na rad svim umirovljenicima bez uskraćivanja mirovine, uvođenje ravnopravne raspodjele doprinosa za Prvi stup između poslodavaca i zaposlenih, izmjena poreznog zakona uvođenjem modela prema kojem bi svaki prihod od rada, bez obzira da li dolazi od samostalnog ili nesamostalnog rada ili kapitala, ulazio u godišnji obračun poreznih obaveza i obaveza za doprinose, izjednačavanje porezne stope na prihode od samostalnog rada sa stopama koje se primjenjuju na nesamostalan rad odnosno plaću, te uvođenje novog modela obiteljske mirovine prema kojem u slučaju smrti životnog partnera 20 do 50 posto njegove mirovine pripada preživjelom partneru.