Nova ljevica zahtjeva otvorenu lokalnu vlast

piše: Tamara Puhovski

Kao građani i građanke moramo poslati jasnu poruku lokalnoj vlasti, vlasti koja je najbliža građanima i najčešće i najbrže utječe na njihov život. Ta poruka glasi: ako ne idete u korak s vremenom, vrijeme će vas pregaziti.

Demokracija 21. stoljeća, globalna, europska, nacionalna pa tako i lokalna mora biti otvorena, proaktivna, digitalna i uključiva. (Deklaracija otvorene lokalne vlasti potpisana je u Parizu, u prosincu 2016. na summitu partnerstva za otvorenu vlast, međutim republika Hrvatska je nije tada, a ni do sada potpisala.)

Zahtjev za otvorenom i transparentnom vlašću i uključivanjem građana su izjave koje ne zvuče kao nešto novo. Taj zahtjev možemo prepoznati na razini floskule kod mnogih, a jasno je da je upravo to jedina garancija sprječavanja korupcije i monopolizacije moći. Istovremeno, rijetki mogu detaljno, angažirano i konstruktivno objasniti što to točno znači.

Nova ljevica ne samo da to može već je i posvećena razumijevanju i promicanju otvorene vlasti u RH na svim razinama. Naša je zadaća da promislimo i promijenimo odnos građana i vladajućih, javnosti i vlasti, jer generaliziranje i odbacivanje institucija i “establishmenta” kao nečega inherentno lošega ne vodi napretku nego kaosu. Kontinuiran zahtjev da institucije i oni koji njima upravljaju to čine na otvoren, transparentan i primjeren način je konstruktivno uložena kritika. Iz tog razloga Nova ljevica i njezini kandidati obavezuju se da će poštivati, provoditi i promicati dva temeljna stupa otvorene vlasti:

1) Proaktivnu transparentnost kao jednu od temeljnih pretpostavki upravljanja.

Proaktivna transparentnost značiti objavljivanje svih informacija, osim onih koje su propisane zakonom kao povjerljive (npr. nacionalna sigurnost i osobni podaci). Te informacije moraju biti jednostavno i jasno digitalno predstavljene online u čitljivim formatima.

Građani trebaju pristupiti, sudjelovati, nadgledati i imati povjerenje samo u onu vlast za koju znaju tko je obnaša, kako, kada, uz koje troškove i koje odluke.

Primjerice, na lokalnoj razini građani moraju imati uvid u:

  1. organizacijsku strukturu lokalne vlasti (opis posla, imovinske kartice, ustroj, kontakti);
  2. informacije vezane uz skupštinu (glasanje zastupnika, odluke i zapisnici);
  3. antikorupcijsku strategiju;
  4. informacije o financijama i popise svih izvršenih plaćanja (uz napomenu da to nisu samo proračuni i da ne budu objavljeni u PDF-u formatu, nego u pristupačnom, lako dostupnom obliku);
  5. informacije vezane uz javnu nabavu;
  6. informacije o mogućnostima sudjelovanja javnosti (poput e-savjetovanja na nacionalnoj razini).

Na takav način donose se bolje odluke jer ih građani kontinuirano prate, podiže se povjerenje građana u vlast, te se značajno štedi. Naime, Europska unija procjenjuje da će se objavljivanjem informacija uštedjeti 1.7 milijarda eura javnoj upravi u EU do 2020. Građani ne moraju potraživati informacije, slati upite, čekati i prijavljivati one koji ne odgovaraju. Proaktivna transparentnost znači da je već sve objavljeno i lako dostupno.

Naime, otvoreni podaci su javno dobro, a javne institucije nisu njihovi vlasnici nego njihovi skrbnici, što je jasno navedeno u Direktivi 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Podaci koje javne institucije trenutačno imaju (baze podataka, registri, arhivi) iznimno su važni, kako za transparentnost vlasti u smislu društvene vrijednosti tako i za komercijalnu djelatnost. Danas znamo da su podaci “nova nafta”, sirovina iz koje se izrađuju razni digitalni alati i usluge, stoga je njihova objava značajna za lokalno gospodarstvo. Osim onih koji koriste gotove podatke za aplikacije i platforme, postoji i novo tržište takozvanih podatkovnih brokera koji sakupljaju, čiste, ponekad i analiziraju podatke te potom te proizvode prodaju. Ta vrsta razvijenosti tržišta govori o važnosti koju podaci kao sirovine imaju u digitalnom društvu. Primjerice, gradovi bi trebali objavljivati ne samo proračun, nego i financiranje kampanja, zgrade u vlasništvu grada, javnu nabavu, dozvole za gradnju itd. Primjer onoga što bi lokalna vlast trebala i mogla objaviti, može se vidjeti u bazi podataka gradova u SAD. Objavljeni podaci omogućuju nam da kao građani, stručnjaci, aktivisti ali i javni službenici i dužnosnici donosimo informirane i činjenično utemeljene odluke. Podaci moraju biti u pristupačnom, otvorenom formatu, i valja poštivati takav otvoreni standard. Sada u RH postoje samo dva portala otvorenih podatka lokalnih vlasti.

2) Sudjelovanje građana kao jamstvo kvalitete donesenih odluka

Uključivanje građana važno je za otvaranje cijelog procesa donošenja odluka i javnih politika. Naime, sve informacije koje imamo ne omogućavaju nam uključenost u proces upravljanja, nego nam samo daju alate za to. Da bismo sudjelovali, potreban je drugi korak otvorene vlasti – uključivanje građana, udruga, privatnog i akademskog sektora u svim fazama osmišljavanja, provođenja i ocjene uspješnosti javnih politika. To je nužno ne samo za kvalitetu vaših odluka nego i za konstruktivan način rada sa sukobljenim pozicijama u zajednici a prije nego se one sukobe na razini koja je toliko kompleksna i visoka da se kompromisi vrlo teško postižu. Kompromisi su vjerojatniji i izraženiji u početku izrade javnih politika te je iznimno važno uključiti sve dionike u tom trenutku. Poslije, kada su uključene više razine i njihove izjave u javnosti te su odluke prošle kroz čitavu hijerarhiju javne uprave, kompromisi postaju gotovo nemogući.

Sudjelovanje građana može biti u obliku:

— natječaja i izazova,

— crowdsourcinga,

— javnog savjetovanja,

— participativnih proračuna,

— kampanja,

— jasnih i otvorenih oblika svakodnevnog komuniciranja s građanima.

Uključivanjem građana u proces donošenja odluka u lokalnoj zajednici osigurava ne samo kvalitetu tih odluka i nadzor provedbe nego usto i to da se vlast bavi upravo onim problemima koji su građanima važni i na način koji je njima najkorisniji. Tako se promiče aktivno građanstvo i uključenost građana u osmišljavanje budućnosti lokalne zajednice.

Naime, ionako se većina usluga koje se pružaju građanima upravo na lokalnoj razini, pa stoga te usluge moraju čim prije postati brze i jednostavne. Jedan od najboljih načina da se to učini jest da one postanu e-usluge te da se građanima koji nisu online osigura jednostavna i brza procedura (digitalizacija procesa rada unutar državne uprave).

Razgovarajući o otvorenoj vlasti svjesni smo trendova koji nude samo površna rješenja te ih odbacujemo. Na primjer, u nesigurna vremena vrlo je česta zaljubljenost u tehnologiju i vjera da tehnologija može riješiti društvene probleme. Ta vrsta tehnofilije promiče ideju i praksu podržavanja i promicanja tehnoloških rješenja bez smjernica, vrijednosti i društvenih inovacija. U tom smislu prepoznajemo i naglašavamo razliku između koncepta pametnoga grada i otvorenih gradova/zajednica – pametni grad odnosi se na ekonomske i sekundarne društvene koristi otvaranja podataka i promicanja digitalnih usluga. Otvoreni gradovi i zajednice su širi koncept koji uključuje i društvene pojmove kao što su transparentnost, sudjelovanje i odgovornost.

Nova ljevica vjeruje da društvene probleme može riješiti samo dobro, otvoreno, inovativno i uključivo upravljanje, a otvoreni gradovi nužan su minimalni preduvjet za upravljanje u 21. stoljeću.

27.7.2017.