Društvo po mjeri čovjeka

Socijalna, zdravstvena i osobna sigurnost

 

 

 

Dokidanje privilegirane klase povlaštenih putem revizije privatizacije, braniteljskih statusa i mirovina te Vatikanskih ugovora; postizanje opće socijalne sigurnosti i vraćanje bezuvjetnog osnovnog zdravstvenog osiguranja za sve građane Republike Hrvatske; izgradnja mreže državnih stanova koji će se dati u najam na neodređeno vrijeme i uz razuman iznos naknade građanima koji ne mogu riješiti vlastito stambeno pitanje; politika pune zaposlenosti koja podrazumijeva olakšice za zapošljavanje radnika i prijavu radnika na rad na neodređeno vrijeme; jačanje primarne javne zdravstvene zaštite, rješavanje nestašice medicinskog osoblja i medicinske opreme, poticanje proizvodnje lijekova, razvoj jedinstvenog informacijskog zdravstvenog sustava u zemlji; ukidanje drugog mirovinskog stupa te revizija i odvajanje povlaštenih mirovina u poseban državni fond; usklađivanje mirovina prema rastu plaća i potrošačkih cijena, uvođenje zajamčene minimalne mirovine, uvođenje nacionalne mirovine za osobe starije od 65 godina
Pravosuđe

Opća slika potkrijepljena brojnim primjerima reakcije pravosuđa na nezakonita ponašanja, jasno ukazuje na istinsku obespravljenost “običnih” građana pred sudovima te na slabo ili nikakvo provođenje zakona nad privilegiranima.

Svi problemi na nizu razina, od uličnih i obiteljskih zlostavljača, preko prometnih prekršitelja i osumnjičenika za gospodarski kriminal i utaju poreza do osumnjičenika za ratne zločine, vuku korijene iz ranih devedesetih i političke odluke da se iz pravosuđa uklone svi nepodobni kadrovi i dovedu poslušni.

Pridodamo li tome činjenicu da se suci Ustavnog suda biraju izravnim političkim dogovorom u Saboru, dolazimo do poražavajuće stvarnosti u kojoj većina stanovništva nema efikasnu zaštitu države.

Pravni sustav ne ispunjava svoj osnovni zadatak čuvanja i provođenja pravde. Karakteriziraju ga dugotrajni sudski postupci, velik broj neriješenih sudskih predmeta, veliki troškovi i pravna neizvjesnost u procesu donošenja sudskih odluka. Nepovjerenje članova društva u pravni sustav značajno utječe na sve aspekte funkcioniranja države.

Reforma pravosuđa i stvaranje nezavisnog pravosudnog sustava. Uspostavljanje vladavine prava. Potpuna depolitizacija točnije departizacija pravosuđa, rješavanje zaostalih predmeta koji se po sudovima vuku godinama, a neki čak i desetljećima – pod vodstvom posebnog suda, koji bi radio samo na tim slučajevima.

Otpuštanje neefikasnih i loših sudaca te potpuna depolitizacija izbora sudaca Ustavnog suda, koji bi prvo trebao biti raspušten pa iznova formiran.

Stvaranje djelotvornog pravosuđa i države čiji zakoni i njihova provedba su izraz težnje k pravednosti, vitalan je interes Hrvatske. Radi ubrzanja i pojeftinjenja rada sudova, nužno je napuštanje papirnatih oblika komunikacije, digitalizacija administrativnog rada sudova, korištenje elektronske komunikacije sa strankama i odvjetnicima te poticanja alternativnih načina rješavanja sporova.

Fleksibilno i mobilno pravosuđe omogućit će veću efikasnost i pravednost države. Analiza rada sudova i sudaca, racionalizacija troškova, povezivanje elektronskih registara s neophodnim informacijama u sudskim postupcima, jačanje pravosudne inspekcije nad sudskom etikom i ponašanjem te redovita edukacija u pravosuđu dovela bi do smanjivanja trajanja sudskih postupaka, broja neriješenih predmeta, a ujednačavanje sudske prakse u primjeni zakona, osiguralo bi jednakost i pravnu sigurnost svim članovima društva.

Ovlasti DORH-a kao dijela istog sustava, prenijeti na novu nezavisnu agenciju.

Neophodno je uvođenje i podupiranje institucija koje će iskorijeniti korupciju u pravosuđu i učiniti ga efikasnijim u zaštiti ljudskih prava. Sudska praksa treba biti vođena nultom tolerancijom spram korupcije i nasilja.

Promoviranje vrijednosti u čijoj obrani je nastao antifašizam. Suzbijanje postojećeg i rastućeg nasilja u društvu prema ženama, pripadnicima manjina i politički motiviranog nasilja.

Poticanje otvorenosti prema “novim” ljudima, izbjeglicama i migrantima i njihova integracija u društvo.

Više

Dobro zdravlje za sve

Sadašnji zdravstveni sustav ne zadovoljava potrebe članova društva. Postojeće stanje posljedica je nedovoljnog ulaganja u zdravstvo, neorganiziranosti i dvojnosti javne i privatne primarne zdravstvene zaštite, nastale djelomičnom privatizacijom javnog sustava uvođenjem koncesija. Nefunkcioniranje sustava karakterizira nestašica medicinskog osoblja i medicinske opreme, duge liste čekanja, veliki dospjeli dug, korupcija, usporena informatizacija kao i zanemarivanje prevencije bolesti i zdravstvenog odgoja stanovništva.

Nužno je povećanje ulaganja u javno zdravstvo, restrukturiranje dospjelog duga, jačanje primarne javne zdravstvene zaštite, rješavanje nestašice medicinskog osoblja i medicinske opreme, poticanje proizvodnje lijekova, razvoj jedinstvenog informacijskog zdravstvenog sustava u zemlji, unapređivanje zdravstvene pismenosti te poboljšanje komunikacijskih vještina zaposlenih u zdravstvenom sustavu.

Educiranjem javnosti i uključivanjem stanovnika u održavanje zdravlja ostvarit će se preduvjeti za kvalitetan život. Poticati cjeloživotno kretanje kao način života i način prevencije brojnih bolesti.

Jednakost u pristupu zdravstvenom sustavu za sve – temelj je demokratskog zdravstvenog sustava.

Više

Pravedan i održiv mirovinski sustav

Dugoročno gomilanje javnog duga nastalog stalnim izdvajanjem četvrtine

mirovinskih davanja mirovinskim fondovima u okviru drugog mirovinskog stupa, uz ogroman iznos povlaštenih mirovina – najveće su prepreke održivosti mirovinskog sustava kao i nedovoljna zaposlenost, niske plaće, rad na crno i neplaćanje doprinosa.

Činjenica da je preko polovice mirovina ispod linije siromaštva, ukazuje na važnost mirovinskog sistema i njegov utjecaj na ekonomsku sudbinu svih članova društva.

Nužna je reforma sadašnjeg mirovinskog sistema u cilju uspostavljanja njegove održivosti, te ravnopravnosti, pravednosti i osiguranja socijalne sigurnosti sadašnjih i budućih umirovljenika.

Nova ljevica zalaže se za ukidanje drugog mirovinskog stupa i prelazak osiguranika u prvi stup, uz priznavanje 20% uplata doprinosa te isplatu razmjernog dodatka od 25% u trenutku umirovljenja. Također, zalaže se za reviziju i odvajanje povlaštenih mirovina u poseban državni fond predstavljaju temelje mirovinske reforme.

Povećanje zaposlenosti, povećanje plaća, eliminacija rada na crno i obaveza naplate doprinosa dodatni su koraci dugoročnog rješenja.

Promjene usmjerene ka stabilizaciji i socijalnoj pravednosti mirovinskog sustava uključuju usklađivanje mirovina prema rastu plaća i potrošačkih cijena, uvođenje zajamčene minimalne mirovine, uvođenje nacionalne mirovine za osobe starije od 65 godina, izjednačavanje mirovina žena s mirovinama muškaraca, osiguranje prava na rad svim umirovljenicima bez uskraćivanja mirovine, uvođenje ravnopravne raspodjele doprinosa za prvi stup između poslodavaca i zaposlenih, uvođenje modela prema kojem svaki prihod od rada ulazi u godišnji obračun poreza i obaveza na doprinose, izjednačavanje poreznih stopa na samostalni i nesamostalni rad te uvođenje novog modela obiteljske mirovine prema kojem u slučaju smrti životnog partnera 20 do 50 posto mirovine pripada preživjelom partneru ako njegova mirovina ne premašuje mirovinu umrlog partnera.

Više