Povratak ideji republike.

Ukidanje sustava u kojem dominira klijentelizam, korupcija i kriminal.

 

 

 

Jačanje društvene ekonomije, zadrugarstva, radničke participacije i samoupravljanja, afirmiranje pluralizma vlasništva i poticanje kooperacije umjesto konkurencije uz uvođenje progresivne porezne politike (uključujući crkveni i ekološki porez) kako bi se osiguralo jačanje mehanizama društvene privrede uz napuštanje tržišnog fundamentalizma i dokidanje prekarnih oblika rada u korist sigurnosti (rada, mirovina i zdravlja); ekonomski razvoj koji se zasniva na pluralizmu vlasništva (privatno, državno, zadružno) te principima ekonomske demokracije i kružne ekonomije kao društveno odgovornom, uravnoteženom i pravednom pristupu ekonomiji, usklađenim sa zaštitom okoliša, energetskom učinkovitošću i borbom protiv klimatskih promjena, uz transformaciju privrede iz uvozne u izvoznu, odustajanje od eura te osnivanje izvozne i poljoprivredne banke.

Fiskalna politika

Sadašnji regresivni porezni sistem zanemaruje princip pravednosti, ekonomske pravde, ne rješava problem nejednake raspodjele dohotka i imovine i ne podrazumijeva širenje porezne baze uz netransparentnost u donošenju javnih odluka i raspolaganju javnim sredstvima.

Prevelik dio proračuna namijenjen je vojsci, tajnim službama i policiji, a nedovoljan dio proračuna namijenjen je za socijalne i zdravstvene svrhe, za znanost i istraživanje, za obrazovanje i poboljšanje ekonomskog statusa svih članova društva. Previsok javni dug, previsoki troškovi javne uprave i netransparentnost proračuna, koja pogoduje korupciji, precijenjenost domaće valute, koja pogoduje uvozu, zanemarena domaća proizvodnja i izvoz, predstavljaju neodrživ ekonomski model baziran na uvozu, zaduživanu i potrošnji.

Nova ljevica namjerava osigurati transparentan  proračun, reformu javne i lokalne uprave, promjenu monetarne politike, zalagati se za neuvođenje eura i organizaciju referenduma o ulasku u eurozonu, za smanjenje javnog duga, uvođenje progresivnog oporezivanja dohotka i imovine koje rješava pitanje nejednakosti, fiskalnu decentralizaciju, dugoročnu stabilnost fiskalnog sistema, osigurane javne prihode za financiranje izgradnje infrastrukture, rada socijalnih službi, obrazovanja, zdravstva i kulture, povećanje odvajanja za znanost  i istraživanje te zdravstvo, sve s krajnjim ciljem povećanja zaposlenosti i ekonomskog razvoja.

Više

Porezna politika

poreznoj politici, Nova ljevica se zalaže za uvođenje pravednog poreznog sustava s progresivnim oporezivanjem dohotka i imovine, širenje porezne osnovice i postepeno smanjenje regresivnog poreza (PDV-a), za uvođenje crkvenog poreza uz reviziju Vatikanskih ugovora i pristupanje pregovorima o konkordatu te za uvođenje ekološkog poreza, poreza na nasljeđivanje i poreza na nekretnine (ne uključujući prvu nekretninu, a nakon usklađivanja zemljišnih knjiga).

Više

Regulacija poslovanja

Nepostojanje nezavisnog pravosuđa, neuspješnost javne administracije i nedovoljna transparentnost zakona, čine slabu državu pod utjecajem snažnih interesnih skupina koje onemogućavaju racionalizaciju njene potrošnje u kombinaciji s korupcijom i rentijerski nastrojenom poduzetništvu. Sve su to prepreke ekonomskoj pravdi i održivom rastu zaposlenosti.

Ideja o manjoj državi neće osigurati poštivanja prava, etičnost Vlade, preovladavanje korupcije, nezavisnost sudstva, nižu javnu potrošnju, niže poreze i racionalizaciju lokalne regionalne samouprave. Uloga države u ekonomiji trebala bi biti usmjerena  postizanju jednakih mogućnosti za sve članove društva, jasnim pravilima igre, aktivnim sudjelovanjem u procesu strateškog planiranja u zemlji s visokom razinom javnog duga i kroničnim deficitom mirovinskog i zdrastvenog fonda koji se pokriva iz proračuna, zaduživanjem.   

Smanjenje korupcije u javnom sektoru i povećanje proračunske transparentnosti uz razvoj profesionalnog kadra u javnoj administraciji, reformu sistema napredovanja i plaća radnika u javnoj administraciji koja zavisi od ostvarenih rezultata, reduciranje broja državnih agencija, većoj izloženosti sektora znanosti i visokog obrazovanja međunarodnoj sceni i suradnji s ekonomijom s ciljem povećanja inovativnosti, administrativnu i fiskalnu decentralizacijau, osnivanje makro regija kao nositelja regionalnog i industrijskog razvoja, racionalizaciju jedinica lokalne samouprave sukladno načelu fiskalne održivosti i reformu izbornog procesa: čitava zemlja je jedna izborna jedinica.

Princip solidarnosti i slobode nije moguć bez efikasne administracije. Efikasna javna administracija, neopterećena korupcijom i politizacijom predstavlja osnovu na kojoj se gradi solidarnost i partnerstvo društva i države. Poticanje promjene zakonske regulative koja bi omogućila nesmetan razvoj zadrugama.

Nova ljevica potiče participativno odlučivanje članova društva o najvažnijim razvojnim pitanjima općine, grada, regije i države.

Više

Regulacija financijskog tržišta

Monetarna politika usmjerena je na tečaj, cijene i financijsku stabilnost, a ne na mjere koje bi likvidnost usmjerile u funkciju ekonomskog razvoja i smanjenja nezaposlenosti. Financijsko tržište ovisno je o bankama koje , uspostavljanjem restriktivnih kreditnih kriterija, ne preuzimaju rizike financiranja realnog sektora, a usmjeravanje na potrošačko financiranje doseglo je vrhunac mogućeg zaduženja potrošača i prezaduženosti.

Raspoloživi financijski resursi koriste se za financiranje javnih rashoda u funkciji potrošnje a ne u ulaganja u ekonomski razvoj. Kontinuirana eurizacija štednje i odobravanje kredita s valutnom klauzulom, umjesto okretanju domaćim izvorima financiranja povećavaju veliku deviznu izloženost.

Postavljanje novih ciljeva monetarnoj politici, stabilnost razvoja ekonomije i povećanje zaposlenosti, osigurat će koordinaciju dviju politika, monetarne i fiskalne, te omogućiti nove instrumente, selektivnu kreditnu politiku usmjerenu izvozno orijentiranim sektorima i potaknuti osnivanje izvozne banke koja bi na uspješniji i jeftiniji način financirala izvoz.

Poticanje razvoja društvene ekonomije, radničkog zadrugarstva i dioničarstva te zadružnih banaka, put je do dugoročnog, održivog razvoja društva i rasta zaposlenosti, a time stvaranje pravnog i financijskog okvira za razvoj zadruga, radničkog dioničarstva i društvene ekonomije.

Stvaranje pravnog i financijskog okvira za radničko preuzimanje tvrtki – poreznim olakšicama, subvencioniranjem prava prvokupa dionica i ustupanjem dijela dobiti radnicima – jedan je od ciljeva ekonomske politike Nove ljevice.

U radnom zakonodavstvu, Nova ljevica se zalaže za izjednačavanje prava i sigurnosti radnika u javnom i privatnom sektoru i ukidanje oblika takozvane fleksibilizacije rada koja idu na štetu radnika, te prepoznavanje različitih potreba različitih zanimanja za drugačijim oblicima i omjerima sigurnosti i fleksibilnosti.

Rješavanje prezaduženih, blokiranih i ovršenih članova društva, osnivanjem državnog fonda za otkup lošeg duga – otkupom, otpisom i restrukturiranjem duga čiju strukturu čini u manjoj mjeri osnovni dug, a u većoj mjeri ostali troškovi, uz donošenje novog ovršnog zakona je neophodno. 

Zalaganje za neuvođenje eura u cilju očuvanja monetarne samostalnosti i organiziranje referenduma o ulasku u eurozonu, cilj je Nove ljevice.

Više

Politike zapošljavanja

Visoka nezaposlenost, visoka nezaposlenost mladih, dugotrajna nezaposlenost, kratak radni vijek, rad na određeno vrijeme, neprimanje plaće za rad ili primanje dijela plaće na crno – sadašnja je slika stanja u zemlji.

Pravo na zaposlenje i plaćen rad osnovno je ljudsko pravo.

Postizanjem pune zaposlenosti i stvaranjem jednakih mogućnosti za sve članove društva omogućit će se ekonomska pravda.

Povećanje udjela kooperativne i kružne ekonomije u ukupnoj ekonomiji predstavlja put k punoj zaposlenosti. Podruštvljena ekonomija smanjuje nezaposlenost.

Ekonomska politika pune zaposlenosti podrazumijeva olakšice za zapošljavanje radnika i prijavu radnika na rad na neodređeno vrijeme, uključivanje radnika u vlasničku strukturu i promicanje radničkog upravljanja.

Potrebno je poticati osnivanje zadruga kao pokretača ekonomskog i društvenog razvoja u kojem će njegovi članovi ostvariti svoje ekonomske i socijalne ciljeve.

Više

Prostorna politika

Prostorna politika Nove ljevice jest širenje prostora javnog i zajedničkog dobra uz proglašenje javnog interesa kao primarnog u upravljanju zajedničkim dobrima, vodom, šumama, zemljištem i obalom.

Politike u upravljanju urbanim prostorom i ekonomijom potrebno je temeljiti na znanstvenim i stručnim osnovama, na polidisciplinarnom pristupu prostornom planiranju i uređenju, usklađenom sa integralnim ekonomskim razvojem te koncipirane s ciljem socijalne pravednosti i zaštite okoliša. Neophodno je prevladati sadašnju neoliberalnu paradigmu o nužnom smanjivanju uloge države u razvojnim procesima u korist tržišno orijentiranog rasta jer ona ugrožava važne prostorne resurse i potiče društvenu nejednakost.

U formulaciji i implementaciji prostornih politika Nova će se ljevica prvenstveno voditi interesima većine stanovništva, osiguranja javnog interesa, zaštite prostora i okoliša. Zalagat će se za reafirmaciju koncepta javnog interesa u prostoru kao ključnog legitimirajućeg temelja planiranja.

Nova ljevica zagovara ustavno definiranje neotuđivosti i zabrane privatizacije i koncesioniranja voda, šuma, elektroprivrede, obale i ostalih javnih dobara koja dobivaju na vrijednosti integralnim prostornim planiranjem.

Prostori kojima s ustavom osiguravaju javne funkcije, poput prostora za zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu zaštitu, kulturu, sport i rekreaciju, obranu, zaštitu ljudi i materijalnih dobara, zaštitu prirode te građevine i prostori za obavljanje komunalnih djelatnosti, prometnice, linijska infrastruktura i slično, javni gradski prostori – pješačke zone, nogostupi, javne zelene površine – sve ono što se zasniva na vrijednostima iz domene osnovnih ljudskih prava, prava građana na sigurnu socijalnu i kvalitetnu životnu sredinu, čini javno dobro čije očuvanje i unaprjeđenje jest javni interes najvećeg prioriteta u prostornom uređenju.

Politikama uređenja prostora nužno je osigurati da temeljna organizacija i namjena korištenja prostora osigura prostorno-planske pretpostavke za diversifikaciju gospodarskih djelatnosti, čime se izbjegava svođenje hrvatske ekonomije na monokulturu turizma, odnosno ugostiteljstvo i trgovinu, a u kontekstu globalnog tržišta i lokalnih uvjeta za život.

Politiku uređenja prostora temelji se na konceptu odgovornog razvoja uz uvažavanje klimatskih promjena.

Nova ljevica zauzimati će se da trend derogiranja prostornog planiranja, kao svjesne društvene djelatnosti, zaustavi i izmijeni u korist građana putem odgovorne javne (državne) politike. Prostorno planiranje, kao ključna sastavnica prostorne politike i osnovni instrument društvene regulacije u upravljanju prostorom, treba biti utemeljeno na integrativnim razvojnim strategijama kako bi se oblikovalo u strateške okvire prostornog razvoja određene razine.

Prostorne politike Nova ljevica sagledava u kontekstu decentralizacije i regionalizacije te se zalaže za demokratski sustav odlučivanja u oblasti prostornog planiranja i upravljanja, gdje se odluke ne mogu donositi sa stajališta dnevnopolitičkih interesa, a znanstvena i stručna rješenja trebaju se preispitivati u slobodnoj i široko organiziranoj javnoj raspravi.

Više

Razvoj prometa i prijevoza

Sadašnje stanje prometa i prijevoza u Hrvatskoj obilježava loša prometna infrastruktura, neadekvatno održavanje i neravnomjerno ulaganje u ceste na račun drugih prometnih mogućnosti, nepostojanje integriranog prometnog puta i prijevoznog sustava u putničkom prometu, neuravnotežen regionalni i lokalni prometni razvoj, zastarjelost voznog parka i negativan utjecaj prometnog sustava na okolinu.

Cilj Nove ljevice izgraditi je prometni i prijevozni sustav koji će omogućiti integraciju prostora, efikasan tranzitni promet, kvalitetan javni prijevoz te dugoročno energetski i ekološki održivu prijevoznu industriju.

Prometna integracija cjelokupnog teritorija kao i kontinuirano povećanje sigurnosti optimizacijom ulaganja u objekte i infrastrukturu prometa doprinijet će jačanju željezničkog i robnog prometa, jačanju integriranog prijevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu te poboljšanju kvalitete i obujma korištenja javnog prijevoza.

Nužno je raditi na smanjenju negativnog utjecaja prometa na čovjekovu okolinu povećavanjem korištenja prijevoznih sredstava koji kao pogonsko gorivo koriste električnu energiju i biogorivo, informirati članove društva o prednostima javnog prijevoza i ekoloških vozila te zagovarati upotrebu bicikala i pješačenje kao osnovne oblike osobne mobilnosti.

Postavljanje razvoja željezničkog prometa u centar prometnog sustava zemlje uključuje i transport putnika i transport roba. Preduvjet razvoja željezničkog prometa je modernizacija željezničke infrastrukture.

Strateški je nužno razvijati dužobalni linijski brodski prijevoz, a vezano uz integralno prostorno planiranje teritorija.

Više

Energetska politika

Uvozom više od pedeset posto svih oblika energije s najvećim udjelom fosilnih goriva – nafte, ugljena i prirodnog plina – ugrožava se sigurnost i stabilnost ekonomije.

Ostvarenje ciljeva klimatske i energetske politike EU u razdoblju od 2020. do 2030. godine smanjenjem emisije stakleničkih plinova za 40 posto, povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na najmanje 27 posto i smanjenjem potrošnje energije za najmanje 27 posto mjerama energetske efikasnosti – čini se neostvarivim bez diversificiranja proizvodnje i opskrbe, bez smanjenja uvozne ovisnosti, bez ubrzanja zamjene fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, bez razvoja ICT rješenja povezanih s energetskim sektorom, bez boljeg korištenja potrošnje energije u svim sektorima proizvodnje i distribucije energije, kao i u transportu, te u energetskoj obnovi zgrada.

Razvoj energetike osigurat će zdrav okoliš, niskougljičnu ekonomiju, energetsku neovisnost, razvoj i izvoz energetskih tehnologija, decentraliziranu proizvodnju energije kao i uključivanje pojedinaca u razvoj energetskih zadruga.

Razvoj energetike trebao bi omogućiti članovima energetskih zadruga ostvarivanje prava na poticaj za zapošljavanje, oslobađanje od poreza na reinvestiranu dobit zadruge i smanjenje naknade za priključenje elektrana u vlasništvu zadruga ili pojedinaca u elektroenergetski sustav.

Razvojem energetike omogućit će se iskorištavanje lokalnih potencijala obnovljivih izvora energije velikim brojem malih elektrana koje rade na sunce ili vjetar udruženih u energetske zadruge.

Zarada zadruga bila bi usmjerena u lokalnu zajednicu i lokalnu zaposlenost.

Ostvarivanjem sinergije poljoprivrede i energetike izgradnjom bioplinskih postrojenja kao i energetskih zadruga za proizvodnju biomase i bioplina, iskoristit će se zapušteno poljoprivredno zemljište i povećati lokalno zapošljavanje.

U energetskoj politici, Nova ljevica se zalaže za smanjenje zagađenja i uvoza energije, povećanje obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji, smanjivanje emisije stakleničkih plinova i povećanje obnovljivih izvora energije te za povećanje udjela domaćih izvora energije i subvencioniranje energetskih zadruga.

Više

Poljoprivredna politika

Hrvatska je tradicionalno agrarna zemlja u kojoj je poljoprivreda bila jedna od temeljnih privrednih grana. Danas gledamo proces nezaustavljivog propadanja hrvatske poljoprivrede, koji kao nusprodukt ima depopulaciju ruralnih krajeva, prvenstveno Slavonije i dalmatinskog zaleđa.

Za Novu ljevicu poljoprivreda je jedna od strateških grana hrvatske privrede. Poljoprivreda regulirana takozvanim slobodnim tržištem neodrživa je u svakom pogledu.

Usklađivanje zemljišnih knjiga, usklađivanje registra poljoprivrednika, uvođenje novog sistema poticaja, okrupnjavanje zemljišta, davanje državnog zemljišta u najam, povećanje postotka zemljišta za navodnjavanje, neki su od nužnih koraka.

Nova ljevica namjerava zadržati OPG kao osnovnu jedinicu poljoprivredne proizvodnje, nasuprot osnivanja poljoprivrednih mastodonata u privatnom ili u državnom vlasništvu.

Nova se ljevica zalaže za širenje i poboljšanje zadrugarskog modela poljoprivredne proizvodnje, a od ukupnog broja zadruga u Hrvatskoj, poljoprivredne zadruge danas čine 40 %. Zadrugarstvo može biti nositelj promjena i razvoja kroz udruživanje poljoprivrednih proizvođača u zadruge, osnivanje zadružne poljoprivredne banke, osnivanje zadružnih tržnica i organizaciju neposredne razmjene izjedu proizvođača i stanovnika. Zadružni model pokazao se uspješnim u brojnim zemljama gdje poljoprivredne zadruge imaju velik udio u sektoru poljoprivrede, neke čak do osamdeset posto. Svaki peti stanovnik Evrope član je zadruge.

Promjenom postojeće zakonske regulative i stvaranjem podzakonske regulative kao i strategije razvoja zadruga, njihov će se sadašnji položaj poboljšati. Najveća prednost zadruge je što su članovi uključeni u proces donošenja poslovnih odluka. Zadruga se temelji na ravnopravnosti, pravednosti, solidarnosti, otvorenosti, društvenoj odgovornosti i demokratskoj kontroli na principu jedan član jedan glas. Svo vlasništvo zadruge je zajedničko. Zadruga potiče realnu ekonomiju i razvoj usmjeren na čovjeka.

Nužno je donošenje dugoročne poljoprivredne strategije koja bi uključivala realne ciljeve povećanja ekološke proizvodnje i smanjenja pedeset postotnog uvoza hrane.

Nova ljevica se zalaže za obnavljanje ulaganja u obnovljive izvore energije, pa tako i u biomasu, biodizel, bioplin i etanol kao alternativna goriva i ogrjev, a u njihovoj proizvodnji mogli bi se aktivirati neiskorišteni poljoprivredni resursi. U Hrvatskoj je većina započetih projekata na tom polju stala, a u tome se može nazrijeti interes naftnih i uvozničkih lobija koji to priječe.

Više

Vodna politika

Glavni problemi su naselja koja nemaju ni vodovod ni kanalizaciju, veliki gubici vode u sistemu javne opskrbe, nezbrinjavanje mulja s pročistača otpadnih voda, ilegalno šljunčarenje, onečišćenje mora i rijeka ispuštanjem otpadnih voda i krutog otpada te neuspješnost sistema gospodarenja otpadom nastalim u poplavi.

Pravo na vodu temeljno je ljudsko pravo i treba biti zaštićeno Ustavom, a usluga opskrbe vodom ne smije biti privatizirana.

Nužni ciljevi: pravna i institucionalna zaštita prava na vodu kao osnovnog ljudskog prava, pravo na pristup informacijama i sudjelovanje u odlučivanju o vodi svim članovima društva, osiguranje dovoljne količine vode  za vodoopskrbu, gospodarstvo i industriju; održivo korištenje i zaštita kopnenih i morskih voda, održivi razvoj i zaštita okoliša, uspostavljanje integriranog pristupa upravljanju vodom; razvoj projekata koji unapređuju postojeću infrastrukturu, isključivanje svake mogućnosti privatizacije i koncesioniranja vodocrpilišta, javnih poduzeća za vodoopskrbu i sistema za pročišćavanje voda; povećanje proračunskog financiranja za infrastrukturne projekte vodoopskrbe i odvodnje, izrada plana za smanjenje rizika od poplava, te izgradnja infrastrukturne obrane od poplava i sistema odvodnje, očuvanje vodnih resursa i uloge vode kao staništa.

Više

Upravljanje otpadom

Otpad je već dugi niz godina problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Zaštita okoliša i prirode nužna je u prostornom uređenju, energetici, industriji, poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, turizmu i prometu jer su priroda i okoliš njihovi osnovni resursi.

Neophodno je uvođenje cjelovitog sustava upravljanja otpadom koji uključuje sanaciju i zatvaranje postojećih neuređenih odlagališta otpada, divljih odlagališta, te razvijanje odvojenog sakupljanja i obrade otpada. Taj sustav obuhvaća sprečavanje nastanka otpada, održivo upravljanje resursima, produženje životnog vijeka proizvoda povećanjem iskorištavanja korisnih sirovina i ponovnom upotrebom, unapređenje sustava odvajanja na kućnom pragu uvođenjem pravedne naplate prema količini otpada, te sustava recikliranja u sortirnicama, kompostanama i reciklažnim dvorištima, kao i smanjenje ukupne količine otpada koji se odlaže na neuređena odlagališta i količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima otpada te unapređenje sustava upravljanja sakupljanja i obrade opasnog otpada.

Razvoj lokalnih centara omogućio bi ostvarenje ciljeva strategije upravljanja otpadom (tzv. „strategija nula otpada“).

Kvalitetan cjelokupan sustav upravljanja otpadom je osnovni instrument u provedbi modela kružne ekonomije.

Više