Solidarno i pravedno društvo

Programske smjernice

 

 

Uključi se

Opća slika potkrijepljena brojnim primjerima reakcije pravosuđa na nezakonita ponašanja, jasno ukazuje na istinsku obespravljenost “običnih” građana pred sudovima te na slabo ili nikakvo provođenje zakona nad privilegiranima.

Svi problemi na nizu razina, od uličnih i obiteljskih zlostavljača, preko prometnih prekršitelja i osumnjičenika za gospodarski kriminal i utaju poreza do osumnjičenika za ratne zločine, vuku korijene iz ranih devedesetih i političke odluke da se iz pravosuđa uklone svi nepodobni kadrovi i dovedu poslušni.

Pridodamo li tome činjenicu da se suci Ustavnog suda biraju izravnim političkim dogovorom u Saboru, dolazimo do poražavajuće stvarnosti u kojoj većina stanovništva nema efikasnu zaštitu države.

Pravni sustav ne ispunjava svoj osnovni zadatak čuvanja i provođenja pravde. Karakteriziraju ga dugotrajni sudski postupci, velik broj neriješenih sudskih predmeta, veliki troškovi i pravna neizvjesnost u procesu donošenja sudskih odluka. Nepovjerenje članova društva u pravni sustav značajno utječe na sve aspekte funkcioniranja države.

Reforma pravosuđa i stvaranje nezavisnog pravosudnog sustava. Uspostavljanje vladavine prava. Potpuna depolitizacija točnije departizacija pravosuđa, rješavanje zaostalih predmeta koji se po sudovima vuku godinama, a neki čak i desetljećima – pod vodstvom posebnog suda, koji bi radio samo na tim slučajevima.

Otpuštanje neefikasnih i loših sudaca te potpuna depolitizacija izbora sudaca Ustavnog suda, koji bi prvo trebao biti raspušten pa iznova formiran.

Stvaranje djelotvornog pravosuđa i države čiji zakoni i njihova provedba su izraz težnje k pravednosti, vitalan je interes Hrvatske. Radi ubrzanja i pojeftinjenja rada sudova, nužno je napuštanje papirnatih oblika komunikacije, digitalizacija administrativnog rada sudova, korištenje elektronske komunikacije sa strankama i odvjetnicima te poticanja alternativnih načina rješavanja sporova.

Fleksibilno i mobilno pravosuđe omogućit će veću efikasnost i pravednost države. Analiza rada sudova i sudaca, racionalizacija troškova, povezivanje elektronskih registara s neophodnim informacijama u sudskim postupcima, jačanje pravosudne inspekcije nad sudskom etikom i ponašanjem te redovita edukacija u pravosuđu dovela bi do smanjivanja trajanja sudskih postupaka, broja neriješenih predmeta, a ujednačavanje sudske prakse u primjeni zakona, osiguralo bi jednakost i pravnu sigurnost svim članovima društva.

Ovlasti DORH-a kao dijela istog sustava, prenijeti na novu nezavisnu agenciju.

Neophodno je uvođenje i podupiranje institucija koje će iskorijeniti korupciju u pravosuđu i učiniti ga efikasnijim u zaštiti ljudskih prava. Sudska praksa treba biti vođena nultom tolerancijom spram korupcije i nasilja.

Promoviranje vrijednosti u čijoj obrani je nastao antifašizam. Suzbijanje postojećeg i rastućeg nasilja u društvu prema ženama, pripadnicima manjina i politički motiviranog nasilja.

Poticanje otvorenosti prema “novim” ljudima, izbjeglicama i migrantima i njihova integracija u društvo.